Kaj čini tradicionalnu Kajkavsku kulturu?
Čine ju vsakojački kulturni izražaji štere su razvili Kajkavci čez jezeroletja v dialogu s kulturnem Srednjoevropskem krugu v šteromu su nastali, v regiji kam su se v 6. stoletju doselili1, tam gde Alpski bregi v Panonsku nizinu prehajaju.
Kontinuitet Kajkavske kulture i živlenja2 je navučno dokazani, ali je ga išče pouno za iskati i najti!
Čine ju bogáta nematerijalna baština kak Medjimorske popevke z pentatonskom lojtricom3, mitologija Kajkavskega kraja4 ; delanje tradicionalneh derveneh igrački, Lepoglavska i Svetomarska čipka, medičarski obrti Licitarskega srdca, medenjaka i gverca.
Kajkavska Naiva je autentični slikarski smer nastal z zadružne i spiritualne tradiciji Kajkavcov v Podravju i Zagorju, znači z njihove duhovnosti i zadružne navade življenja. Kak takov je jedinstveni i neponovljivi na svietu.
Kajkavsku kulturu definira i osebujni Kajkavski jezík v šterom su nastale vse te popevke, pripovesti i književna dela. Čine ju i materijalna baština kak tradicionalne zemljéne (šopane) hiže, ter osebujne drvene hiže karakteristične za Kajkavsku regiju, zgrade i (selske) hiže Secesije. Dvorci i gradi štere su Kajkavci gradili. Križna drieva po križoputjem, štera su v isto vreme i nematerijalni spomeni sakralizacije prestira življenja Kajkavcov!
Kajkavska kultura je nezmerljivo bogáta, vsakojačka i prezentira jedinstvenu vrednost Kajkavcov i njihovoga kraja (regije) za Evropu, ter je del svetske kulturne baštine.
Več o Kajkavski tradicionalni kulturi morete najti na Portalu Tradicionalne Kajkavske Kulture Kajkaviana-magica.eu
1) Krešimir Filipec 2012: Karolinška crkva u Loboru i počeci kristijanizacije sjeverne Horvatske. Navučni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura čez stoletja“, Krapina
Vu delu su na peldi Lobora prezentirani arheloški fakti za kontinuiranu naseljenost i prisutnost kulture onda Kajkavskih predkov Panonskih Slavenov.
2) Željko Tomičić 2009: Pogled u arheološko naslijeđe ranoga srednjovjekovlja Varaždina i njegove šire okolice, 800 godina slobodnoga kraljevskog grada Varaždina 1209-2009: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga 3. i 4. prosinca 2009. u Varaždinu, Zagreb, Varaždin, 2009. (poveda o kontinuirani naseljenosti područja okoli Varaždina i Međimorja)
i Željko Tomičić 1999: Ranosrednjovjekovno groblje u Sv. Jurju u Trnju u Međimurju – prinos datiranju nalazišta, Contributions of Institute of Archaeology in Zagreb, Vol.15/16 No.1, Zagreb
These work like purchase viagra no prescription interrupters of the hormonal process that enlarge the prostate. Being the very first drug solution of men’s erectile dysfunction. levitra generika 10mg It is advised to not levitra properien selling here to take ED therapy just after the recognition of the condition. Blueberries It has proven as the perk thing cialis generic 10mg to enhance the quality of an erection.
3) Vinko Žganec 1924: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, JAZU, Zagreb. Moderna pelda za pentatonsku lojtricu je poznáta pesma “Grad se beli preko Balatina“
4) Vid Balog 2011: Hrvatska bajoslovlja, AGM, Zagreb (knjiga o Kajkavski mitologiji, na Kajkavskom jeziku zvirneh govornikov)