Karta kaže područje gde se koristi Kajkavski jezík, a vključuje i granične mešano Kajkavsko-štokavske govore. Poleg tega karta kaže i područja v Sloveniji gde se govori jezik spodoben Kajkavskemu. Neštera od teh područji su išče v 18. stoletju bila v Kajkavski regiji kak Prekmurje i Prlekija, a druga pak v Kajkavskemu kulturnemu krugu – Porabje, Bela Krajina. Te večstoletne, i večjezeroletne veze se i den denes vide po prezimenom na Slovenski strani štera su ista ili spododbna Kajkavskem prezimenom na Horvatski strani. S klikom na kartu Vam se pokaže vekša slika.
Dok je vekšina Kajkavskeh govorov vnuter Kajkavske regije vsem poznata tak kaj su bar čuli za’nje, govori spodobni Kajkavskemu jeziku zvun Kajkavske regije su poznati v navučnem krugom. Zato jih ovder prezentiramo po 1. put širšemu publikumu:
GOVORI SPODOBNI KAJKAVSKOMU ZVUN KAJKAVSKE REGIJE označeni na karti
BUZET i govor okolneh sel do Bresta:
Govor Buzeta se zaran odvojil od ostaleh Kajkavskeh govorov ali je išče zaderžal tipične (pra-) Kajkavske karakteristike. Govor Buzeta i okolneh sel je leksički i fonetski drugački od vekšine dijalektov v Istri i susedni Sloveniji, a spodobneši je denešnjemu Kajkavskomu jeziku (i starešem Kajkavskem dijalektom kak Bednjanskom).
Zviri:
- Informacije z terena od govornikov šteri poznaju Čakavski i Kajkavski nam povedaju da je spodoben Kajkavskom govorom, s čakavskem utjecajem.
- Rac M., Lovrić A.Ž.: Naravoslovno nazivlje istarskih polukajkavaca oko Buzeta. Zbornik Tjedna kajkavske kulture knj. 2, Muži zagorskog srca, Zabok-Krapina, 2006.
- Kajkavski Govor Buzeta
PREKMURJE: Prekmurje je bilo vse do pred konec 18. stoletja v Zagrebéčki Biskupiji, i razvijalo se v Kajkavskem kulturnem krugu, za peldu prečiteti Martjansku pesmaricu. Originalni Prekmurski je jako spodoben i deli karakteristike Kajkavskega jezika.
- Lončarić, Celinić: Susret slovenskih prekmurskih i hrvatskih međimurskih govora, Slavistična revija, 2007., št. 1-2
- “Martjanska pesmarica s konca 16. z Martjanov je najstareša Kajkavska rukopisna pesmarica” – Ivan Zvonar: MOTIVSKO-TEMATSKI SVIJET U KUKULJEVIČEVIM ZAPISIMA KAJKAVSKIH USMENIH PJESAMA, HAZU Varaždin 1998.
PORABJE: Spaada k Prekmurskem govorom z nešterem posebnem karakteristikam. Po našem komparacijam rieči (a i po razvitku glasov, pogleč gori Lončarič, Celinič), Porabske rieči i izrazi su puno več spodobni Kajkavskomu (književnemu) jeziku, največ Gornje-Međimurskem govoru.
- Francek Mukič: PORABSKO-KNJIŽNOSLOVENSKO-MADŽARSKI SLOVAR, Sombatelj 2005.
PRLEKIJA: Prlekija se kak i Prekmurje isto razvijala v Kajkavskemu kulturnemu krugu i bila pod oakem vutecajem Varaždina. Tak je jeden od najpoznateših Slavistov, Franc Miklošič z okoline Ljutomera, išel vu Varaždinsku Gimnaziju.
- Golec, Boris: “So bili štajerski Prleki v 18. stoletju Hrvatje in kakšno vlogo je imel pri tem Varaždin?”, Zbornik “800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.-2009”, 2009.
PODČETRTEK: Kulike sme mogli čuli v naši posjeti kraju Podčetrteka i z vnogeh resursov na Internetu, tie govor (Kozjanski) ima Kajkavskega naglasnega sistema i kajkavske leksike. Da li spada pod Kajkavski govor, za to su potrebna daljnja istraživanja, mi bumo ga vezda deli pod govore spodobne Kajkavskemu, a to velé i Kajkavci okoli Huma na Sutli – da je njihov govor največ spodoben kak govore Slovenci mam prek granice.
Čujte i Vi sami – šteri dobro poznate Kajkavske govore: Ivan Žakar, krovopokrovec 80% Kajkavski, okoli 20% novešega Slovenskoga utjecaja!
- Jembrih, Alojz: Obilježja dvaju govora uz rijeku Sutlu: Podčertka u Sloveniji i Razvora u Hrvatskoj, Časopis za kulturu “Hrvatsko Zagorje”, 2003.
HALOŠKI: Govor spod Ptuja i Ormoža. Isto kak i Prekmurski i Porabski je po razvitku glasov drugački od vekšine Slovenskeh govorov i od Slovenskoga jezika, a ima istega ili spodobnega razvoja šteri je karakterističen za Kajkavskoga jezíka.
- Lundberg, Grant H.: Typology of Tone Loss in Haloze, Slovenia: An Acoustic and Autosegmental Analysis, 2001