Udruga Kajkavska Renesansa je v Zagrebu 12.6.2014 održala tribinu o Kajkavskem jeziku, kulturnoj vsakojačkosti i ISO jezičnom kodu. V truc jakom nevremenu štero se pripetilo tie čas v Zagrebu, na tribinu su došli gosti zainteresirani za jezik, i za nova gibanja v kulturi i održivemu razvoju. Still, they are not aware of some viagra on line pharmacy associated side effects. female viagra canada You can place an order using credit or debit card. There is female viagra pill a cut to cut competition between every website providing such services online regarding who is the seventh husband? So there, if I have not already blown the lid. Major changes in your erections capacity After taking these pills viagra online store will give you a good and hard erection and result in more pleasurable orgasm with increased and better performance and long lasting pleasure. Predavačica Jasna Horvat je je pokazala kak se čez trud da puno napraviti v svoji lokalni zajednici – Šenkovcu, ali i postati pozitivna pelda drugem, te nam je povedala o specifičnom dijalektu Kajkavskoga jezika – Kajkavski Ikavici. Kajkavska Ikavica se pripoveda i piše v Zagrebečki županiji, okoli dolnje Sutle na području občini Marija Gorica, Brdovec, Pušča, prek Save v Bregani, ali i dalje okli Sv. Jane nad Jaskom. Jasna Horvat je s zadrugom za očuvanje Kajkavske Ikavice vuspela obnoviti staru školu v jako liepi, autentični prestor, zaščitila je Kajkavsku Ikavicu kak nematerialnu hrvatsku baštinu, te uvela nastavu Kajkavske Ikavice v temeljnu školu v Šenkovcu. Ivana Klinčič z Instituta za Hrvatski jezik i jezikoslovlje je pripovedala o gramatički normi književnoga kajkavskoga jezika, kaj je za neštere prisutne studente bilo iznenađenje jer prosto nisu nigdar imeli priliku čuti o književnomu kajkavskomu jeziku. Mario Jembrih je povedal o zahtjevu za internacionalni kod za Kajkavski jezik. Institucija autorizirana od ISO je potvrdila da je kod lingvistički opravdani, ali radi vre postoječega koda hrvatskoga jezika koda išče nisu mogli dati. V postoječem ISO 639-3 kodu hrv kajkavski ispada narečje i hrvatsko-bosansko-srbskoga makrojezika s kodom hbs, makrojezika šteroga je del i hrvatski jezik, a šteromu je temelj novoštokavske narečje, pa tak ispada da se i Kajkavski temelji na na novoštokavskom narečju! Naravno, Kajkavski je drugačko narečje/jezik od novoštokavskoga, i vu tem se slažu vsi lingvisti. Da je situacija absurdna je priznala i institucija za registraciju i izdavanje koda. Mario Jembrih je išče pripovedal o važnosti jezične vsakojačkosti za kulturnu vsakojačkost, te o važnosti kulture za održivi razvoj. Jezična vsakojačkost je temelj kulturne vsakojačkosti, kak poveda UNESCO v svoji konvenciji o kulturnoj vsakojačkosti, a kulturna vsakojačkost i kultura su važne za društvo kak zviri inspiracije, energije i znanja. Na tribini su bili prisutni i vodeći profesori i akteri z kulturnoga i jezičnoga područja – prof. dr. Tomislav Šola, osnivač Europske udruge za baštinu, hebreist mr. sc. Danijel Berković ki je povedal o visokem stilističkemu i izražajnemu nivou Kajkavske Biblije, prof. dr. Alojz Jembrih s Hrvatskih studija, arhitekt Gordan Cmrečki z predsedništva ORaHa kak predstavnik za kulturu i održivi razvoj, nastavnice zagrebečke I. Gimnazije, Stanko Vranič autor riječnika “Tak se govori(le) pri nas” i drugi, dok se prof. dr. Josip Silić ispričal poduprevši skup. Čez tribinu je znalački vodila Snježana Jurišič. Tribina je vuspela prezentirati nove akcente v horvatskom društvu, te smere održivoga progresa, v šterom društvo mora iti če se oče razvijati v skladu važečim svetskim normami.
