![]()
Glagolni pridjev radni (delatni) – GPR
GPR se dela od infinitivnoga temelja i nastavka. Z GPR-em se dela perfekta i futura.
| osoba | on | ona | ono | oni | one | ona (deca) |
| nastavek za GPR | -l | -la | -lo | -li | -le | -la |
- znati: znal, znala, znalo, znali, znale znala
- čerljigati: čerljigal, čerljigala, čerljigalo, čerljigali, čerljigale, čerljigala
- sediti: sedil, sedila, sedilo, sedili, sedile, sedila
- iskati: iskal, iskala, iskalo, iskali, iskale, iskala
- popevati: popeval, popevala, popevalo, popevali, popevale, popevala
- jesti: jel, jela, jelo, jeli, jele, jela
Infinitivni temelj
Glagolni obliki šteri zveršuju na -ti il -či (infinitivni nastavek) zoveju se infinitivni obliki. Iz infinitivnih oblikov zvoađa se infinitivni temelj.
Z glagolov s sufiksom –ti temelj se dobija tak kaj se mekne infinitivni nastavek.
| Infinitiv | pripovedati | iskati | znati | pisati | čerljigati | piti |
| Infitivni temelj | pripoveda- | iska- | zna- | pisa- | čerljiga- | pi- |
Če glagol ima na koncu -sti il -zti, temelj se dobija tak da:
- se mekne -sti/-zti (i doda -e če ne postoji samoglasnik na koncu)
- se mekne -ti i doda -e
| Infinitiv | pasti | sesti | jesti | rasti | vezti | skubsti |
| Infinitivni temelj | pa- | se- | je- | rase- | veze- | skube- |
Infinitivna osnova od rasti, uz rase-, more glasiti i raste-.
Prezentni temelj
Ni ga pravila z šterim se more odrediti prezentni temelj, al ga držimo osebujnim glagolnim oblikem jer se ne pojavljuje lestor v prezentu, neg i v drugeh glagolnih vremen.
More se definirati če se mekne prezentni nastavek.
| infinitiv | pripovedati | iskati | znati | jesti | piti | rezati | bosti |
| prezent (1. os. jd.) | pripovedam | iščem | znam | jem | pijem | režem | bodem |
| prezentni temelj | pripoved- | išč- | zn- | je- | pi- | rež- | bod- |
Pomočni glagol biti
Z kratkim nezaveršenim prezentom (nezaverš. pz.) dela glagola biti se perfekt. Zaveršeni prezent (zaverš. pz.) nam pomaže v kreiranju futura. Od dougega nezaveršenega prezenta se ne delaju druga glagolna vremena, al on služi za naglašavanje nešterega dugovanja.
| kroatki nizaverš. pz. |
dougi zaverš. pz. |
zaverš. pz. | |
| ja | sem | jesem | bu(de)m |
| ti | si | jesi | bu(de)š |
| on, ona, ono | je | je | bu(de) |
| mi | smo (sme) | jesmo (jesme) | bu(de)mo (bu(de)me) |
| vi | ste | jeste | bu(de)te |
| oni, one, ona | su | jesu | bu(de)ju |
