
Slove
Kajkavski književni jezik ima 28 slov:
A B C Č D Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž.
To su 22 latinične slove, 4 slove z dijakritikom ter 2 dvoslove.
Gloas (i slovo) ć ne postoji v Kajkavskomu. Vmesto tega se č zgovarja kak srednje-mehko.
Kajkavski jezik ne pozna niti gloasa dž – to je turcizem ki postoji v južnemu štokavskomu narečju.
Gloas đ je nie originalno Kajkavski, a v Kajkavski jezik je vlezel prek mađarskeh reči (đunđa – turcizem z mađarskega – ok če ne postoji rieč v Kajkavskomu; rođen – štokavizem – neje ok jer postoji rieč v Kajkavskomu – rojen).
Tam gde išče postoje žive reči s j se treba pisati j vmesto đ – korektno je: meja, žeja, žejen, rojen
Samoglasniki
Tipični Kajkavski samoglasnički sistem ima 7 fonemi, t.j. samoglasniki1:
i, ẹ, ȩ, a, o, ọ, u
Kajkavski ima najmenje dva e i dva o glasa, za razliku od standardnoga štokavskoga jezika. To je bogatstvo Kajkavskoga jezíka.
Piknjom spod gloasa se označuvlje njegva zaprtost.
Karakteristično za Kajkavski jezik su najmenje 2 drugačka glasa e – zaprto i odprto e.
- Zaprto e:
Pelda: bẹl, vẹs, stolẹc
e s piknjom spod: ẹ - Odprto e.
Glas med a i e: ȩ
Pelda: nȩbo, mȩni, tȩbi, jȩn, vȩ(zda). Drugo pisanje: žætva.
Spodobno Nemškomu ä - Zaprto o:
glas med o i u: ọ
Pelda: zọb, rọka, kọd
Piknje i kvačice spod slova se vsakodnevnom pisanju ne pišu, al si treba preisliti označavanje odprtosti i zaprtosti kajkavskih glasov. Jena pametna je mogučnost kak to Francuzi delaju – oni pišu odprto i zaprto e s naglaskom é i è, pa če moru oni, moremo i mi tak.
Kak drugi označuju zaprtost i odprtost gloasa?
Francuzi koriste tri akcente nad slovami: akuta ( ́ ), gravisa ( ̀ ) i cirkumfleksa ( ˆ ). Oni s tem ne obilježavljaju naglaska rieči nego prav zaprtost ili odprost glasa:
- Akut (accent aigu) se nahaja sam na slovu e: répété, parlé, été. Ovakvo e ima vrednost zaprtoga e, t.j. ẹ. znači léto, vés. To je ono obično e kakvo postoji v štokavskomu.
- Gravis (accent grave) se isto nahaja nad slovu e: mère, lèvre, règle. To e je odprto e – znači, vèzda, nèbo, a štokavski ga nema.
- Cirkumfleks (accent circonflexe) se moret metnuti nad vse samoglasnike, zvun y: pâle, tête, dîne, diplôme, sûr.
No kak Francuzi koriste akcente za označuvanje dok se e zgovarja, (e bez akcenta se ne zgovarja v Francuskomu), a v Kajkavskom se e navek zgovarja, moremo si zašparati jenoga akcenta. Zaprto moremo e ostaviti bez naglaska, isto kak v štokavskomu, a odprto è markirati s jenim akcentom – kak i Francuzi. Spodobno tem moremo markirati testosteron cypionate i kajkavsko zaprto o s akutom.
Nemci označavlju odprto e s slovom ä.
Diftongi ili dvogloasi
Tipično za Kajkavskega jezika su i njegvi dvoglasi (diftongi), ki su kombinacije dvoa vokala a zgovarjaju se skupa, stopljeno.
Tipični Kajkavski diftongi su:
ie ei uo ou
Kajkavski ima i labijalizirano a: vr/oa/bec, k/oa/va
Slogotvorni r
Slogotvorno r se često zgovarja i piše er: serdce, černi.
Staroslavenski gloas “jat”
Gloas “jat” se v Kajkavskomu manifestira na 4 načine, ovisno o dijalektu more biti: e, ei, ie, i.
ei i ie su kak smo vre gori povedali, diftongi.
Pelde:
- e: lep, bel, sneg
- ei: mleiko, sneig, vreime,
- ie: mlieko, snieg, vrieme
- i: mliko
i koriste kajkavci ikavci okoli Žumberka i okoli Zaprešiča pri Sutli.
Zarad vseh teh 4 varijanti, Kajkavskoga jezika se nemre karakterizirati kak “ekavskoga” govora.
1 Međimorski kajkavski govor ima 4-5 drugačkeh varijaciji gloasa e. Skup z drugem vokalom je to prek 10 vokalov!
Refleks jata v Kajkavskomu jeziku more poleg ie išče biti ei, e, i. V književnemu Kajkavskomu se največ piše e i ie.
